Pa AnbasadĂš Stanley Lucas
Genyen yon Kowalisyon kriminĂšl ki gen yon sektĂš ekonomik e 5 sektĂš politik ki touyĂ© Prezidan Jovenel MoĂŻse 7 JiyĂš 2021, gadĂ© sa âŹ:
- https://sefirot24.com/2025/03/07/lis-pasyel-asasen-ki-patisipe-nan-touye-prezidan-dayiti-jovenel-moise-7-jiye-2021-ak-konplis-kap-sabote-lajistis/
- https://youtu.be/qfSaJj9FQyU?si=pIZowuraHu5YPXe0
Kowalisyon kriminĂšl sa sĂšvi ak gang pou fĂš violans peyi lĂČk a pati de 2018 pou destabilize gouvĂšnman Prezidan Jovenel MoĂŻse, gadĂ© la âŹ:
https://youtu.be/FsVDKWe6sJ4?si=KrokOalwQxlqQPAK
MĂš kijan oligak yo pral pran kontwĂČl primati
Apre nouvĂšl krim nan fin gaye, lĂš nĂšg yo wĂš lajistis kĂČmanse machĂ© sou oligak asasen tankou Dimitri Vorbe, RĂ©ginald Boulos, Jean Mary Vorbe ak politisyen kriminĂšl tankou Jerry Tardieu, Stevens Benoit, Antonio ChĂšramy alias Kato pou enplikasyon yo nan touyĂ© Prezidan Jovenel MoĂŻse e tirĂ© PremyĂš Dam Martine MoĂŻse, yo sĂšvi ak blan ki enplike nan krim nan, Helen Lalime pou mete Ariel Henry ki patisipe nan touye prezidan an premye minis, gadĂ© sa a âŹ:



Apresa oligak yo pral sĂšvi ak Ariel pou revoke Rockefeller Vincent minis jistis Prezidan Jovenel ak komisĂš gouvĂšnman pĂČtoprens Bedford Claude pou bloke, sabotĂ© e manipilĂ© ankĂšt sou krim odye sa.
Walther Wesser Voltaire yon Jij kowonpi
AvĂšk kontwĂČl primati a e ministĂš lajistis yo pral nonmen 6 malandren Nan CSPJ, 8 nan kou kasasyon, dwayen tribinal premyĂš enstans pĂČtoprens epi pral mete Walther Wesser Voltaire yon Jij enstriksyon ki sĂČti nan youn nan pati politik ki patisipe nan touye prezidan an Verite-Inite anchaj ankĂšt la. Sa vlĂ© di asasen ki touyĂ© Prezidan Jovenel MoĂŻse pran kontwĂČl pouvwa ekzekitif ak pouvwa jidisyĂš pou ankete sou krim yo fĂš, gadĂ© sa âŹ:



Ariel ak oligak yo ak minis jistis pa yo Bertho Dorce yon dilĂš dwĂČg ki se avoka oligak Dimitri Vorbe sabotĂ© ekstradisyon plizyĂš asasen ki enplikĂ© nan krim nan ki te Jamaique, Turquie, Bahamas, Canada, Sendomeng.
A travĂš Walther Wesser Voltaire yon Jij enstriksyon koupyon ki soti nan pati politik pa yo VeritĂ©-InitĂ© yo pral sabotĂ© e manipilĂ© ankĂšt sou asasina Prezidan Jovenel MoĂŻse. Tout peyi dayiti aprann menm rapĂČ ankĂšt ak ĂČdonans sou asasina prezidan an se AndrĂ© Michel ak Samuel Madistin, 2 restavĂšk oligak Reginald Boulos yon lĂČt asasen ki patisipĂ© nan touyĂ© prezidan an, ki Ă©kri yo epi Jij koupyon Voltaire siyen yo. Se sou baz montaj sa yap fĂš tĂ©yat nan kou dapĂšl pĂČtoprens.
Tout peyi dayiti ak diaspora sĂ©zi wĂš Jij Emmanuel Lacroix, Jij Fremont Damesi, Jij Denis Cyprien, KomisĂš GouvĂšnman Rocky Pierre, KomisĂš gouvĂšnman Claude Joseph, KomisĂš gouvĂšnman Carlet Vincent nan kou dapĂšl pĂČtoprens rĂ©fizĂ© poze kesyon sou kiyĂšs ki finansĂ©, pĂ©yĂ© 20 milyon dola vĂšt pou touyĂ© PrĂ©zidan Jovenel MoĂŻse. KotĂ© bagay la vinn lĂšd anpil se lĂš nan rĂ©pons youn nan moun ki enplikĂ© nan krim nan Felix Badio Joseph kĂČmanse palĂ© de wĂČl Pierre EspĂ©rance, KomisĂš gouvĂšnman Claude Jean olye li kontinye chachĂ© lavĂ©ritĂ©, li rĂ©aji tankou se avoka Pierre EspĂ©rance li yĂ© e esayĂ© fĂšmem bouch Badio. Jodia peyi a konnen se Pierre EspĂ©rance ki sĂšvi ak Jij koupyon Jean Roger NoĂ«lcius pou fĂš manda ilegal kont Prezidan Jovenel MoĂŻse ki sĂšvi pou fĂš tantativ koudeta, tantativ touyĂ© l e touyĂ© l 7 JiyĂš 2021.
MĂšt Aspil Magloire yo militan dwazimen yo asasinen
Dokiman pwosĂš lĂČt asasen ki enplike nan touye Prezidan Jovenel MoĂŻse nan tribinal Florida montre klĂšman koripsyon Jij Walther Wesser Voltaire e koripsyon ak manipilasyon nan kou dapĂšl pĂČtoprens. Sa repiyan anpil pou konstate jan otoritĂ© pouvwa jidisyĂš nan fon nan koripsyon pou pwotĂ©jĂ© oligak ak politisyen kriminĂšl. Nou pap menm palĂ© de manda, papye ekstradisyon, rekizitwa sipletif elatrye yo fĂš disparĂšt ansanm ak temwen yo touyĂ© pou yo pa palĂ© pandan 47 mwa aprĂ© krim nan. Malgre tout prĂšv ki ekziste, malgre deklarasyon 2 prezidan kolonbi Ivan Duque e Gustavo PĂ©tro, malgre kĂČmandan solda kolonbi yo Antonio Palacios Palacios rekonĂšt ke li ak solda kolonbi ki nan prizon Ayiti touye Prezidan Jovenel, kowalisyon asasen ki nan KPT ak Jij koupyon yo te vle lage pou kĂČb an Janvye 2025 solda kriminĂšl kolonbi yo pĂšp la te marĂ© 7 JiyĂš 2021. LĂš yo wĂš yo te ka pran bwa kalĂ© pousa nan men pĂšp la Leslie Voltaire, minis jistis kowonpi Patrick Pelissier sĂštoblije ralĂ© yon bak.


LĂš mĂšt Aspil Magloire gwo militan dwazimen denonse verite sa yo kriminĂšl yo, asasen Prezidan Jovenel MoĂŻse yo touye l e boulĂ© kĂČ li, tandĂ© âŹ:
Jodia malgre tout manipilasyon yo, li klĂš ke pĂšp peyi dayiti ak diaspora a konnen 85 pousan kriminĂšl ki enplike nan touye Prezidan Jovenel MoĂŻse, gade list pasyĂšl la âŹ:https://sefirot24.com/2025/03/07/lis-pasyel-asasen-ki-patisipe-nan-touye-prezidan-dayiti-jovenel-moise-7-jiye-2021-ak-konplis-kap-sabote-lajistis/
LĂš pĂšp la sĂČti pou krazĂ© sistĂšm nan e voye KPT kowonpi ak Fils-Aime vĂČlĂš ale, asasen yo ki kontwĂČle leta jodia ap chachĂ© fĂš yon nouvo koudĂ©ta ak Jij kou kasasyon. Nan kowalisyon koudeta kasasyon ou jwen Jij koupyon Ariel Henry te mete yo ansanm ak Jij ki ede fĂš rezolisyon pouvwa jidisyĂš pou tantativ koudeta ansanm ak asasina fĂšt.
Andedan kowalisyon koudeta kasasyon an ou jwen tou ansyen palmantĂš ki nan gang ak teworis Viv Ansanm yo, tande âŹ:
Yo panse pĂšp peyi dayiti egare. Tout moun konnen depi konstitisyon an te amandĂ© an 2012 Jij kou kasasyon pa kapab prezidan pwovizwa ankĂČ. Yo te retire l paske twĂČp Jij kou kasasyon te rantrĂ© nan lojik destabilize Ayiti pou fĂš koudeta ak politisyen. Se pousa an 2016 lĂš manda Prezidan Michel Martelly fini se palman an ki te fĂš eleksyon endirĂšk pou mete yon prezidan pwovizwa ki te Jocelerme Privert. Atik 149 la klĂš si pa gen yon palman pou mete yon prezidan pwovizwa se yon premye minis ak minis yo ki dwe dirije pouvwa ekzekitif la jiskaske eleksyon pou prezidan fĂšt.
Ekip gang ak kravat yo te prepare plizyĂš koudeta
Gen plizyĂš lĂČt koudeta asasen prezidan an ap pare: Genyen koudeta Fils-AimĂ© ak oligak yo kap chachĂ© voyĂ© KPT a alĂ© pou rĂ©tĂ© poukont li, gen koudeta andedan KPT ak Laurent St Cyr ak gwoup prive Macaya kap chache gen yon KPT 3 manb ak Caricom kote yap chachĂ© yon prolongasyon 2 zan, blan globalis kowonpi, oligak blakawout ak Privert ap chachĂ© fĂš koudeta pou tounen ak kouzen Martelly ki se Jean Max Bellerive. Privert, Bellerive se 2 pyon dominiken. Pa bliye tou Privert ki se sekretĂš privĂ© oligak Jean Mary Vorbe te di nĂšg Ă©pĂ© a an 2018 li tap touyĂ© PrĂ©zidan Jovenel MoĂŻse kanmenm. Pou w ka komprann pi byen tande sak sou video sa yo.
Aristide ap chache fĂš koudeta pa l tou a travĂš Montana. PĂšp la rejete tout koudeta sa yo. SĂšl solisyon an se tounen nan atik 149 konstitisyon amandĂ© a pou gen yon premye minis ak minis ki pran kontwĂČl pouvwa ekzekitif la. GouvĂšnman sa pou l rĂ©yisi pa dwe nan gang. FĂČk manb gouvĂšnman sa gen karaktĂš, kouraj ak konpetans pou kanpĂ© anfas gang blan, oligak, politisyen kap sabotĂ© Ayiti. Kowalisyon gang ak kravat yo ki nan leta e sak nan lĂČt koudeta yo mete tout grif yo deyĂČ pou peyi pa rive gen yon gouvĂšnman konsa.
MastĂšbrenn ak asasen pa ka efase verite : lajistis gen pou l triyonfe
Malgre tout manipilasyon jidisyĂš ak vyolans kowalisyon gang asasen ki touyĂ© Prezidan Jovenel MoĂŻse ap fĂš depi 47 mwa, yo p ap kapab efasĂ© verite a sou krim sa ki afekte nasyon an ak diaspora a menmjan oligak yo ak restavĂšk yo pa t ka efase verite a sou asasina anperĂš Jean Jacques Dessalines ki te reparĂšt nan figi yo, 50 lane apre, malgre yo te touye tout ofisye nwa ki te pwĂČch Dessalines yo. WĂš pa wĂš lajistis gen pou li triyonfe.
Annatandan, lakou dapĂšl potoprens relokalize ofisyĂšlman nan puits blain aprĂš atak nĂšg ak zam nan zĂČn pacot nan mwa avril pase a, okenn medya pat envite pou asiste a seremoni sa. Jodia 26 Mai 2025 tĂ©yat la te kontinye nan kou dapĂšl. FĂČk ou ta wĂš jan oligak yo ak Pierre EspĂ©rance ki gen kontwĂČl tribinal la fĂš fĂšmen bouch FĂ©lix Badio Joseph nĂšt. Nan sĂ©yans sa Jij prensipal la anpĂ©chĂ© Badio palĂ©. Wa di Jij kou dapĂšl yo resevwa yon lĂČd machĂ© prĂ©sĂ© pou bouklĂ© maskarad yap fĂš a paskĂ© peyi a wĂš klĂš. Men yon ekstrĂš sĂ©yans maskarad laâŹïž:
https://youtu.be/EjrjxYRySrw?si=0MbY-AgU4Kkhgmnq
Youn nan solda mĂšsenĂš kolonbi pou pasĂ© Ayiti nan betiz deklarĂ© li te rive nan lakou kay prezidan pĂ©yi a jou krim nan men li pat rantrĂ© nan kay la. M te kwĂš Ariel Henry ak Leslie Voltaire te gentan fĂš konprann solda sa yo pat gen anyen pou yo te wĂš ak asasina prezidan an? M te kwĂš menm kou dapĂšl sa tap ranjĂ© kĂČ l an janvye pou lagĂ© solda kriminĂšl yo.
Deklarasyon solda mĂšsenĂš kolonbi fĂš jodia konfime sa kĂČmandan yo Antonio Palacios Palacios di nan tribinal Florida, yo tout patisipe nan touyĂ© prezidan dayiti. Sakpase nan kou dapĂšl pĂČtoprens lĂšd.
Anpil moun veksé jan lajistis bésé ba atÚ pou jan yap jéré nan tribinal la asasina 58em prezidan dayiti. Mesye kou dapÚl sa yo ap pasé mal devan listwa. Dekadans pouvwa jidisyÚ a total. Yon gwo pati nan pouvwa jidisyÚ a ap antéré Ayiti nan asosyasyon li genyen avÚk oligak e politisyen kowonpi e asasen. Yon chanjman radikal nesesÚ pou sové Ayiti ak jenerasyon fiti yo.